Čapljina

Prirodna ljepota i čari ovoga kraja, nikada i nikoga nisu mogli ostaviti ravnodušnim… Tko bi samo jednom prošao ovom dolinom života, zelenila i šarenila cvijeća…vraćao bi se opet…..

 

Urbani dio naselja osmišljen i izgrađen poput vrtova koje možete naći opisane u bajkama, a njih u toplom zagrljaju drže plodne ravnice napojene mukotrpnim znojem i krvlju vrijednog hercegovačkog težaka. Sve to kroz povijest je privlačilo ljude sa svih strana svijeta. Neki su htjeli to sve prisvojiti, iskoristiti ili pak uništiti, dok su drugi dolazili odmoriti dušu i tijelo…….

 Veza čovjeka i zavičaja rađa kulturnim i duhovnim plodovima koji čine našu ponosnu baštinu i ona može biti zanimljiva i suvremenom čovjeku s kojim, na prvi pogled, ima malo zajedničkoga. Ali to je samo privid i varka; upravo moderni čovjek grčevito traži tu baštinu kako bi zadovoljio svoju unutarnju potrebu, traži ono izvorno i prirodno bježeći pred sivilom umjetnog modernizma. Tako da je čuvanje izvornog, prirodnog, zaštita i očuvanje resursa rješenje u globali…

 

Općina Čapljina se nalazi na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, između susjednih općina Čitluka (via LJubuški 27km, via Žitomislići 15km) i Mostara (35km) na sjeveru; Stoca (24km) i Trebinja (via Hutovo-Ravno 108km,via Ljubnje 100km, via Dubrovnik126km) na istoku; Ljubuškog (18km) na zapadu i općine Metković (12km) u Republici Hrvatskoj.
Općina Čapljina zauzima površinu od 249km2, s brojem od 27000 stanovnika.
Čapljina je, može se reći ''mezimica voda''. To je grad na 4 rijeke (Neretva, Trebižat, Bregava i Krupa), tako da je od davnina obilovao prirodnim mogućnostima za intenzivno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.
Bio je to, dakle, kroz mnoge daleke i bliže vjekove izvanredno bogat i privlačan poljoprivredni kraj. Čapljina, stoga, odavno djeluje kao jedan veliki vrt.
Čapljina ima dobru povezanost sa ostalim dijelovima zemlje i susjednim državama preko magistralnog puta M-17, željezničke pruge Ploče-Sarajevo i zračne luke Mostar.
Smještaj turista može se obavljati u obiteljskim hotelima, kojih na području Čapljine ima 5 - sa kapacitetom od 15 do 50 ležajeva. Broj seoskih domaćinstava koja se bave turizmom u posljednje vrijeme nije istraživan. Tu je i motel Karaotok u sklopu parka prirode Hutovo Blato sa 35 ležajeva.

Hoteli
- Hotel "Mogorjelo" / Hotel "J & B" / Motel "Jelčić" / Motel "Lav" / «Karaotok»

Područje Čapljine odlikuje se izuzetno bujnom i raznolikom vegetacijom, koja sadrži mnoge biljne vrste, od zimzelenog i listopadnog drveća do prizemnih biljnih skupina.
Obzirom na pedološke karakteristike većinske površine tla radi se o poplavnoj vegetaciji, odnosno vegetaciji obradivih površina.
Urbanizacija područja dovela je da veliki dio obradivog zemljišta potpuno pretvoreno u stambeno naselje i time izmijenjen u potpunosti prirodni krajolik.

Prirodni cvjetni pokrivač čapljinskog kraja zanosno je razigran u svim bojama, mirisu, ljekovitosti i prostranstvu.
Prirodno cvijeće u čapljinskom kraju od davnina daje i kvalitetnu hranu za čuveni hercegovački med.
Ukrasne biljke u parkovima, ogradama i alejama u Čapljini pokazuju mediteranske odlike klime. Tu se izmjenjuju oleandri, pitospore i palme.
Čapljinskom kraju priroda je tako darovala ne samo veliko bogatstvo voda već i neponovljivo obilje vegetacije.
Izobilje vode i hrane u delti Nertvi i Hutovu blatu uvjetovale su značajno bogatstvo ptičjeg i životinjskog svijeta.
Bogatstvo područja voda uvjetovao je i zastupljenost ne malog broja ribljih vrsta čija se brojnost kreće preko 21 vrste od čega 12 vrsta su endemske koje pripadaju mediteranskoj regiji istočnojadranskog slivnog područja.

Originalna hidrološka bogatstva Hercegovine rasprostranjena su u svim svojim oblicima također i na čapljinskom prostoru. Među njima najviše vrijednosti predstavljaju tokovi rijeka, ponornice, jezera, vodopadi i močvare.
Sa hidrološkog aspekta područje presijecaju riječni vodotoci: Neretva , Bregava, Trebižat , Krupa i Trebišnica , sa prirodnim i vještačkim jezerima Hutovo blato ( Deransko i Svitavsko jezero ) i gornji kompenzacioni bazen Hutovo, što govori o velikom hidrološkom potencijalu. Ukupna vodena površina u općini Čapljina iznosi 608 hektara ili 2,3% općinskog teritorija.

Rijeka Trebišnjica sa površinom sliva od 2250 km2 predstavlja specifikum ovog područja jer je nekad bila najveća ponornica u svijetu sa dužinom od 94,6 km, a sa podzemnim tokovima 187 km. Međutim nakon 1979 g. njeno korito je većim djelom uređeno – betonirano za potrebe HEČ-a , čineći je tako nadzemnim vodotokom.

Ostali dio nadzemne i podzemne vode ovog područja, rijeka Neretva odvodi u more čineći pri tom na dijelu Čapljine i Metkovića plodnu dolinu delte Neretve čija je ukupna površina oko 19 000 ha. Neretva je jedna od najljepših i najslikovitijih kanjonskih rijeka na Balkanu. Ona je glavna rijeka Hercegovine.
U dužini od dvadesetak kilometara morske obale neumski i malostonski zaljev daju području Donje Hercegovine obilježja mediteranskog ugođaja.

Klima na ovom području predstavlja jedan od presudnih čimbenika u određivanju načina života stanovnika, te ujedno definira njihove navike i aktivnosti. Otvorenost prema moru rijekom Neretvom, omogućen je izravan utjecaj mediteranske klime na ovo područje. Pošto se nalazi pod utjecajem mediteranske klime s juga, te kontinentalne sa sjevera, razumljivo je da ovo područje u svemu ima specifične klimatske prilike. Po klimatološkim karakteristikama ovo područje ima sve odlike submediteranske klime (tako da vegetacijski period na ovom području traje cijelu godinu).
Glavne odlike submediteranske klime su izrazito topla ljeta i blage zime, sa vrlo malo ili nimalo snijega.
Proljeće i jesen su dosta blagi s najvećom količinom padavina.

Temperatura.

U ljetnim mjesecima može dosezati i preko 36 oC dok se prosječne godišnje kreću oko 23,4 oC, a apsolutni maksimum je zabilježen 42,2 oC. Tijekom zime prosječne mjesečne temperature se kreću oko 6,3 oC, a apsolutni minimum zabilježen je -9,6 oC.

Prosječna srednja godišnja temperatura zraka iznosi 15 oC. Pojava niskih temperatura i leda tijekom zime ne utječe bitno na aktivnost stanovnika da se bave intenzivno poljoprivredom tijekom cijele godine.

Vjetrovi.

Vjetrovi na ovom području su jugo i bura. Južni vjetar je naročito izražajan tijekom jeseni i proljeća.
Bura je vjetar iz sjevernog kvadranta i najčešće puše zimi. Smanjuje relativnu vlažnost zraka i ona može biti veoma jaka pa su moguće i materijalne štete u gospodarstvu. Lokalnih vjetrova gotovo i nema, a tijekom ljeta javljaju se velike zapare bez imalo vjetra pa velika vrućina postaje nesnosna te sve tjera u hlad.